SILVIJE BOMBARDELLI

(Split, 1916. - Split, 2002.)

SILVIJE BOMBARDELLI, hrvatski skladatelj i dirigent. U Splitu je polazio gimnaziju te učio violinu u Gradskoj muzičkoj školi. Nakon mature upisao Pravni fakultet u Beogradu i nastavio glazbeni studij na Muzičkoj školi "Stanković" te privatno kod Josipa Štolcera Slavenskog. Djelovao je kao violinist u orkestru Radio Beograda (1937.) i nastavnik muzičke škole "Stanković" (1938./1939.), a od 1939. do 1941. kao dirigent Opere u Novom Sadu. Godine 1942. priključio se NOB – u. Poslije rata radio kao direktor i dirigent Splitske opere (1945. - 1948.), kao dirigent Državnog simfonijskog orkestra i predavač na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (1949. - 1953.), a zatim od 1953. ponovno u Splitu kao intendant HNK, dirigent i direktor Opere. Polazio školu dirigiranja 1950. u Salzburgu. Predsjednik i dirigent Splitske filharmonije bio je od 1953. do 1962. Potaknuo je osnivanje festivala Splitsko ljeto (1954.) i bio jedan od njegovih glavnih organizatora. Kao dirigent nastupao u brojnim domaćim i stranim gradovima (Italija, Austrija, Njemačka, Mađarska, Norveška). Dodijeljeno mu je više odlikovanja i nagrada: Republička nagrada SR Hrvatske, Nagrada grada Splita za životno djelo (1966.). Djela: opere "Adam i Eva" (1966.) i "Bakonja" (1986.); baleti "Grob u žitu" (1945.), "Stranac" (1955.), "Poklade" (1962.); poeme "Javna ptica" (1939., 1975.), "Plameni vjetar" (1940., 1975.); kantate "Sam u logoru" (1959.); za orkestar "Simfonija" (1951.) i dr. Značajna je i njegova knjiga studija s područja sociologije i estetike glazbe te eseja o glazbi "Ekstempore" (Split, 1973.)

Silvije Bombardelli na određeni je način svojim djelom vezan i za Solin. Naime, neposredno iza Drugog svjetskog rata Maestro je u Solinu djelovao kao dirigent Mješovitog zbora RKUD-a ’’Udarnik’’, a njegov rad godinama je ostao upečatljiv i kroz rad naših klapa. Posebno ističemo činjenicu da je Gradska glazbe ’’Zvonimir’’ Solin prestižnu Nagradu Hrvatskog društva skladatelja 2011. godine osvojila upravo izvođenjem suite iz Maestrove nepravedno zaboravljene opere ’’Bakonja’’, bisera domaće operne literature. Imenujući našu glazbenu školu Maestrovim imenom, u prvom redu želimo odati počast ovom glazbenom velikanu, ali i potaknuti na revitalizaciju njegovog vrijednog glazbenog opusa. Vjerujemo da će Maestrova ostavština tek dobiti zasluženo mjesto na hrvatskoj glazbenoj sceni.